Tradicionalna bošnjačka narodna nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički učili konjanici i okupljeni stanovnici Karaule oživjeli su minuli historijski period.

U nedjelju ujutro konjanici su tradicionalno krenuli ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga su prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice održan je svečani program manifestacije.

Pandemija koronavirusa i mjere donesene u cilju zaštite građana utjecale su na organiziranje ovogodišnjih Dana Ajvatovice. Svi programski sadržaji prilagođeni su trenutno stanju zbog pandemije koronavirusa, a posjetitelji su pozvani na poštivanje mjera zaštite i drugih donesenih mjera preporučenih od nadležnih organa.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca.

Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana jer ima autohtoni karakter.
Danas se Prusac zove svojim tradicionalnim imenom. Kažu da je Prusac i sveto mjesto, možda i najveće svetište muslimana u Evropi. U Pruscu ljudi žive mirno sve do mjeseca juna kada u njihov grad dođe na hiljade posjetilaca.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. stoljeću u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.


Zanimljivo je da »pohod Ajvatovici« svoje periodično vremensko određenje nalazi u tradiciji zemlje Bosne, budući da se početak ne vezuje niti za hidžretski kalendar niti za jedan od dva jedina konstitutivno određena muslimanska blagdana. Naime, obilježavanje Dana Ajvatovice pada u svaki sedmi ponedjeljak po Jurjevu (ili Jujrevu).